Ne postoji jedinstvena regulativa, nadnacionalna konvencija ili multilateralni ugovor kojim je ujednačen pravni okvir za regulisanje transakcija koje se vrše u kripto-valutama i definisanje njihovog statusa.

Pravni položaj Bitcoin-a i ostalih digitalnih valuta se značajno razlikuje od države do države.

Tako su neki pravni sistemi regulisali ovu vrstu plaćanja na način da su dozvolili njihovu upotrebu i trgovinu, dok su druge zemlje svojim propisima značajno ograničile ili izričito zabranile ove vrste transakcija.

Ozakonjenje kripto-valuta, konkretno Bitcoin-a kao najrasprostranjenije od njih, izvršeno je ili direktno, kao što je to Japan uradio u aprilu 2017 kada je Bitcoin proglasio valutom i zvaničnim sredstvom plaćanja, ili pak indirektno kroz regulisanje načina i uslova obavljanja transakcija pa čak i restriktivnih ograničenja.

Tako je marta 2014. Američka služba unutrašnjih prihoda IRS, donela odluku kojom se Bitcoin tretira kao oporeziva imovina odnosno da podleže obavezi obračuna poreza na kapitalnu dobit. Iako je ova odluka štetna po držaoce ove valute, paradoksalno ona je definisala status Bitcoin-a u SAD i učinila njegovo posedovanje nedvosmisleno legalnim. Iako zapravo nikada nije ni bio proglašen za nezakonit oblik imovine, do ove odluke njegov status je bio u takozvanom pravnom vakumu, bez jasnih odrednica oko njegovog položaja.

Uvođenje Bitcoin-a u zakonske i poreske okvire, otvorilo je put širem krugu investitora da investiraju i ostvaruju, bar formalno, oporezive prihode od trgovine.

Istina, većina investitora su kripto-valute označili kao rizičan, ali izuzetno profitabilan vid kapitala. Drugi su međutim, ceneći nezavisnost Bitcoina od centralnih banaka i njegov ograničen broj, otišli toliko daleko da su ga poredili sa zlatom po nekim karakteristikama. Ipak, činjenica je da su digitalne valute jedinstven ekonomski institut koji nije sličan nijednom tradicionalnom obliku imovine ili sredstvu plaćanja. A uspon njihove popularnosti i vrednosti koji se meri stotinama procenata na kvartalnom nivou u 2017, do sada nije viđen.


POSLEDICE NEDOSTATKA PROPISA KOJI REGULIŠU TRANSAKCIJE U KRIPTO-VALUTAMA

Nedostatak detaljnih propisa koji regulišu transakcije ili promet u robe obračunate u kripto-valutama, donekle predstavlja prednost, koja im daje neophodnu nezavisnost od političkih i ekonomskih centara moći, dok je u isto vreme loša regulativa poligon za špekulacije, nezakonite poslove i alat za kriminalne aktivnosti kojima ova decentralizovana i anonimna razmena odgovara.

Transakcije koje se obavljaju u ovim valutama nezavisne su od formalnih bankarskih sistema što uvid u ostvaren profit i sistem oporezivanja čini praktično nemogućim za praćenje. Tako anonimnost ulaznih i izlaznih adresa u transakcijama čini kriptovalute izuzetno pogodnim sredstvom za pranje novca, poredeći ga čak i sa izbegavanja finansijskih institucija, složene mreže propisa  putem korišćenja offshore računa.

Bilo kako bilo, kripto-valute zadaju velike glavobolje zakonodavstvima koja su uporna u nameri da ih stave pod kontrolu. Bar u delu koji se tiče ograničavanja anonimnosti i oporezivanja. A kako je jedna od osnovnih karakteristika ovih valuta, konkretno Bitcoin-a upravo anonimnost aktera u transakcijama i decentralizovan sistem kontrole, jasno je da je rezultat ove misije krajnje neizvestan.

Potencijalno striktni propisi koji bi atakovali na osnovne postulate kripto-valuta, s jedne strane bi im obezbedili dodatnu stabilnost i smanjen nivo preosetljivosti na tržišna kretanja, a s druge bi im oduzeli jednu od suštinskih karakteristika s kojim ciljem su i formirane.


“Kako god da završi Bitcoin kao čudo koje je okrenulo ekonomiju naglavačke ili i sam padne u revoluciji čiji je pionir i začetnik, Blockchain kao jedinsveno i genijalno tehnološko rešenje za transferisanje digitalnog novca će ostati. I mnogi upravo u ovoj tehnologiji vide budućnost novca.” www.foresighter.rs ©


BITCOIN PROPISI POJEDINAČNIH ZAKONODAVNIH SISTEMA

Iako većina zemalja nije proglasila Bitcoin nelegalnim (osim Saudijske Arabije, Bolivije, Kirgistana, Ekvadora i Bangladeša), njegov status varira od zemlje do zemlje, odnosno unije država.


PRAVNI POLOŽAJ BITCOIN-a U EVROPSKOJ UNIJI

Tako Evropska unija nije posebno regulisala Bitcoin kao valutu, ali ga nije ni zabranila. Bilo je pokušaja da se kriptovalute podvedu pod Electronic Money Directive (2009/110/EC), jer su se kriptovatue delimično mogle podvesti pod drfiniciju elektronskig novca iz pomenute regulative, ali bez uspeha. Kriptovalute su otpale i iz Payment Services Directive (2007/64/EC), najviše zbog neprimenjivosti pravila o emitovanju virtuelnog novca.

Međutim, Evropska Centralna Banka je u oktobru 2012, izdala saopštenje po pitanju kriptovaluta, sa naglaskom na Bitcoin, koji je kroz casestudy detaljno analiziran od strane ekonomskih eksperata ECB. Naime, ECB je u pomenutom mišljenju razgraničila elektronski i digitali novac, što je bilo potrebno zbog preklapanja tih kategorija.

A digitalni novac je podelila u tri kategorije:

Po tumačenju ECB, Tip 1 digitalnih valuta nije relevantan za ECB, jer potpada pod specifične vituelne zajednice (onlajn gejming, trgovina unutar jedne platforme). Međutim, druge 2 kategorije su uže povezane sa realnom ekonomijom, pa samim tim i tretman prema njima mora biti drugačiji od strane ECB. S obzirom da tipovi 2 i 3 mogu direktno konkurisati tradicionalnim valutama i samim tim uticati na stabilnost cena, finansijsku i stabilnost platnig sistema.

Prvi korak ka tretiranju Bitcoina kao valute učinio je Međunarodni sud pravde kada je u oktobru 2015. u jednoj odluci dao zvanično tumačenje da transakcije između Bitcoina i fiat valuta ne podležu PDV (VAT i GST) oporezivanju. Pomenuta presuda označila je Bitcoin valutom, a ne oporezivom imovinom.

Osim pomenute presude, koja predstavlja značajan pomak u regulaciji, Evropska komisija je u julu 2016 podnela predlog za izmenu Direktive o prevenciji korišćenja finansijskih sredstava u svrhe terorizma, kojom je zatražena izmena propisa na način da se ograniči visina iznosa transakcija i deponovanih sredstava u virtuelnim valutama. Amandmanom su takođe obuhvaćene i izmene u cilju utvrđivanja identiteta učesnika u viruelnim transakcijama, kao i obaveze zemalja članica na saradnju u tom cilju. Povodom tog amandmana, Evropski parlament je Evropskoj komisiji uputio predlog za formiranje radne grupe koja će se baviti ovim ali i drugim pitanjima poreske evazije kroz digitalni novac.

Međutim, iako je Evropski sud Bitcoin indirektno proglasio sredstvom plaćanja, on to nije u tradicionalnom smislu, i finansijska i monetarna regulativa Evropske Centralne Banke se ne primenjuje na njega. Bar ne za sada. 

ECB je za sada uputio savet evropskim poslovnim bankama da u svoju poslovnu delatnost ne uključuju kripto-valute poput Bitcoina, dok se ne uspostavi odgovarajuća regulativa na nivou Unije.

Međutim, pored ukazivanja na rizike koje na finansijskom sistemu EU mogu doneti kriptovalute, ECB je diplomatski zaključila da postoje i pozitivni aspekti virtuelnnog “novca”, u smislu tehnološke inovativnosti i nižim troškovima transakcija odnosno oslobađanju od plaćanja visokih provizija.

Kakav je stav EU u pogledu naplate Poreza na dodatu vrednost na kripto – valutne transakcije, možete pročitati ovde.


Pametni ugovori:

ESCROW/UGOVOR O NAMENSKOM DEPOZITU KOD DIGITALNIH TRANSAKCIJA

PAMETNI UGOVORI – POJAM, VRSTE, PREDNOSTI I NEDOSTACI


PROPISI O BITCOIN-u U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

Vladina organizacija za trezor, Sjedinjenih Američkih Država još 2013. godine okarakterisala je Bitcoin kao konvertibilnu, decentralizovanu valutu, ali ne i kao legalno sredstvo plaćanja.

Međutim, kada je poreski tretman virtuelnih valuta u pitanju, tradicionalno poreski naklonjena američka administracija odnosno nadzorna služba američkog kongresa GAO (Governement accountability office), u maju 2013. preporučila je drugoj nadležnoj službi IRS, da donese plan i utvrdi metod oporezivanja Bitcoin transakcija, definišući Bitcoin kao – kapital.

Iako formalno decentralizovana valuta, sa poreskog aspekta kriptovalute su vrsta kapitala, a prihod ostvaren njihovom trgovinom podleže plaćanju poreza na kapitalnu dobit, čija stopa zavisi od mnogo parametara, a kreće se od 10% do 39,6%.

Sa izuzetkom pojedinih američkih država, transakcije u Bitcoinima još uvek nisu u celosti podvedene pod okrilje zakona, a još uvek se čeka i na jednistvenu federalnu regulaciju kriptovaluta u SAD. S toga je već od maja 2014. Brett Stapper, suosnivač  Falcon Global Capital-a, registrovao lobističku aktivnosti pri Kongresu u cilju što boljeg pozicioniranja Bitcoina u budućem zakonu.

Poseban problem čini nedostatak adekvatne regulacije kada su ICO projekti u pitanju.


BITCOIN & KINA

Kina je dozvolila posedvanje i trgovinu Bitcoin-om fizičkim, ali ne i pravnim licima, uključujući i finansijske institucije kao što su banke.

Narodna banka Kine je 5. Decembra 2013. kroz pomenutu zabranu kompanijama da osiguravaju i upravljaju Bitcoin transakcijama, kupuju ga ili prodaju, zapravo prvi put regulisala status ove  valute. Svi Nakon pomenute odluke, svi Bitcoin računi u kineskim poslovnim bankama su morali biti zatvoreni do polovine aprila 2014.

Od početka godine, u javnosti se pominje da Narodna banka Kine intenzivno sprema detaljnu regulaciju oblasti digitalnih valuta, s obzirom da se 50% vrednosti Bitcoin-a nalazi upravo u ovoj zemlji. Odnos nove kineske regulative prema Bitcoin-u umnogome će uticati na njegovu buduću vrednosti i odnos drugih zakonodavstava prema novoj valuti.

Odluka Kineske vlade da “privremeno” zabrane kupovinu i prodaju ICO tokena, odrazila se na vrednost svih valuta koje su izgubili i do polovine svoje vrednosti u kratkom periodu jer se očekivao da će Kinu slediti i druge države. Međutim, sa izuzetkom Južne Koreje, lančana reakcija zabrana je izostala, tako da su se kriptovalute oporavile i nastavile dalji rast ka rekordnim vrednostima do kraja godine.


IZRAELSKI PROPSI O BITCOIN-u

Izraelski poreski organi, 2017. godine doneli su odluku da Bitcoin po definiciji ne predstavlja valutu, već vrstu imovine odnosno robe, oporezivu u sklau sa zakonom.  Na svaku transakciju se mora platiti porez od 25%, a rudarenje i trgovina Bitcoinom se smatra poslovnom delatnošću, i podleže plaćanju poreza na kompanijsku dobit kao i svaka druga. Bitcoin u Izraelu nije zaobišao ni PDV od 17%.


PRAVNI POLOŽAJ BITCOIN-A I KRIPTO-VALUTA U REPUBLICI SRBIJI

Kod nas ne postoji zakon niti drugi propis koji reguliše digitalne valute, niti je takav u proceduri, pa samim tim posedovanje i trgovina istim nije ni protivzakonita. Zbog nedostatka regulative, promet kripto-valutama kao i rudarenje se odvija u najvećoj meri na crnom tržištu i van domašaja poreskih organa.

Međutim, nadležni organi Republike Srbije tretiraju kriptovalute kao robu, pa kuporpodaja istih, kao i tako ostvarena dobit od strane rezidenata, podleže obavezi plaćanja poreza.


Povezani tekstovi:

VAT/PDV NA BITCOIN/KRIPTO-VALUTNE TRANSAKCIJE U EU – SKATTEVERKET  V. DAVID HEDQVIST – STUDIJA SLUČAJA 4

PRAVNI I FISKLANI ASPEKT TRGOVINE KRIPTOVALUTAMA – Da li se plaća porez na Bitcoin transakcije