Fjučersi predstavljaju standardizovane finansijske derivate odnosno ugovore o kupoprodaji određene imovine na određeni dan u budućnosti i po unapred određenoj ceni, odnosno fjučers ugovorm se kupac obavezuje da predmetnu robu kupi unapred određenog dana i po unapred opredeljenoj ceni bez obzira na tržinu cenu predmeta ugovora u trenutku realizacije.


Prema Zakonu o hartijama od vrednosti Republike Srbije, Fjučersi su podeljeni u dve kategorije i definisani na sledeći način:

  1. FJUČERS UGOVOR SA ISPORUKOM PREDMETA UGOVORA – prenosivi standardizovani ugovor kojim se kupac obavezuje da plati unapred ugovorenu cenu na dan dospeća koji je utvrđen ugovorom, a rok dospeća ne može biti kraći od tri dana od dana zaključenja ugovora, odnosno kojim se prodavac obavezuje da na taj dan isporuči predmet ugovora
  2. FJUČERS UGOVOR BEZ ISPORUKE PREDMETA UGOVORA – prenosivi standardizovani ugovor kojim se ugovorne strane obavezuju da na dan dospeća utvrđen ugovorom, a rok dospeća ne može biti kraći od tri dana od dana zaključenja ugovora, isplate razliku izmeñu ugovorene cene predmeta ugovora i cene predmeta ugovora na dan dospelosti

U praksi, fjučers ugovor se koristi u cilju upravljanja rizikom odnosno minimiziranja istog za slučaj promene cene određene imovine u budućnosti (npr. avio kompanije se štite od iznenadnog povećanja cene kerozina na tržištu)

Pogodni su kao strateška investicija koju investitori uključuju u svoj portfolio kako bi izbalansirali promene vrednosti, posebno imovine sa visokim nivoom fluktuacije i nestabilnosti cena. Što im omogućava manja odstupanja od predviđenih budžeta i biznis planova.

U Republici Srbiji, ali i većini drugih zamalja, Fjučersima se može trgovati pre njihovog dospeća ali samo na organizovanim tržištima, što ih čini veoma likvidnim terminskim ugovorima.

Prvi put su se pojavili na berzi u Njujorku 1970, zatim na čikaškoj, 1972. gde je i formiran The Chicago Board of Table(CBT), a Čikago će u narednim decenijama biti centralno mesto za trgovinu fjučersima i drugim finansijskim derivatima u svetu.

Posle SAD, deo posla se preselio na London International Financial Future Exchange (LIFFE), a fjučersi su našli široku primenu sa svim značajnijim svetskim tržištima kapitala.


Jedan od izvedenih oblika fjučers finansijskog instrumenta je OPCIJA, koja ugovornoj strani daje pravo, ali ne i obavezu da kupi odnosno proda određenu imovinu u budućnosti.


DUGE I KRATKE FJUČERS POZICIJE

Fjučers ugovor se zaključuje na duge i kratke pozicije.

Tako, zauzimanjem tzv duge pozicije, ugovorna strana se obavezuje da u budućnosti kupi imovinu kada istekne ugovora, odnosno da likvidno sredstvo – novac uloži u manje robu manjeg stepena likvidnosti, a zauzimanjem kratke pozicije, saglasna je da je proda, odnsosno da nelikvidnu aktivu pretvori u novac.

Pored ostvarivanja svrhe minimizacije rizika, pojedini investitori ulaze u posao sa fjučers ugovorima radi špekulantskih aktivnosti i ostvarenja profita. Tako na primer, idu na duge pozicije kada je cena robe niska, a često pristupaju prodaji hartije od vrednosti i pre isteka po višoj ceni od ugovorene.


BITCOIN FJUČERSI

Kako fjučersi odavno nisu namenjeni samo trgovini fizičkom imovinom, već i finansijskim sredstvima (npr. državnim obeznicama i hartijama koje omogućavaju prinose od kamata), krajem 2017. godine najpre na CBOE i CME Group berzama u Čikagu, pojavili su se i modeli ovog pravnog posla koji uključuju trgovinu Bitcoin-om.

U tom slučaju, sporazum će se bazirati na ceni Bitcoin-a u budućnosti, odnosno predstavljaće jednu vrstu opklade da li će cena ove kriptovalute u budućnosti ići gore ili će pasti.

Ova novina u trgovini kriptovalutama, omogućila je da se u istu uključe i investitori koji nisu zainteresovani za sticanje vlasništva u kriptovalutama, već samo žele, mahom iz špekulantskih razloga, da na nestabilnoj ceni Bitcoina, ostvare zaradu u budućnosti.

Iako Fjučersi inače potpadaju pod rizičnije hartije od vrednosti, kada za predmet imaju Bitcoin, može se reći da je nivo rizika koji se u ovom slučaju preuzikma veoma visok.

Ali s druge strane, može omogućiti investitoru brzu i veoma visoku zaradu, koju mu ne može pružiti nijedna hartija od vrednosti i nijedna vrsta imovine.

Odobravanje ugovaranja Bitcoin fjučers-a krajem 2017. godine u SAD, predstavljalo je pozitivan signal u pravcu ozakonjenja i prihvatanja Bitcoin-a, što je bio jedan od razloga za rast cene koji se merio u stotinama procenata u samo par meseci. Tako je samo dan posle aktivacije prvih Bitcoin fjučersa na Chicago Board Options Ekchange (CBOE) velikoj regulisanoj berzi, cena skočila skoro 10% na tadašnjih 16.936 dolara, da bi par dana posle probila i psihološki prag od 20.000 USD.

Koliko je tržište kriptovaluta pogodno tle za špekulante govori činjenica da je na istoj berzi, 9. Januara bilo zaključeno 1.907 ugovora sa kratkim pozicijama (investitori koji su se kladili na pad vrednosti Bitcoina) što je između ostalog prouzrokovalo da na dan realizacije ugovora, 17. Januara,  cena padne na 10.900 (podsećamo da je na dan lansiranja fjučersa, 11. Decembra, cena Bitcoina bila u nivou od 16.500 do  17.500 USD).

Pored šekulanata, u posao sa Bitcoin fjučersima ušli su i vlasnici kriptovaluta, koji na ovaj način žele da umanje rizik od daljeg investiranja u Bitcoin.

Međutim, ulazak fjučersa i uvođenje Bitcoin-a u regulisano tržište hartija od vrednosti nije imalo konstantan pozitivan uticaj na cenu ove kriptovalute. Skepticizam povodom različitih pristupa problemu regulacije, i oprečni stavovi iz različitih zamalja o budućnosti Bitcoin-a i ICO projekata, još uvek je prisutan na tržištu i predstavlja smetnju za dalji kontinuirani rast investicija u ovu vrstu kapitala.


Advokat Dragan Milić


Povezani tekstovi:

DA LI JE BITCOIN ZAKONSKI REGULISAN? PROPISI I PRAVNI POLOŽAJ KRIPTO-VALUTA U SVETU

PRAVNI I FISKLANI ASPEKT TRGOVINE KRIPTOVALUTAMA – Da li se plaća porez na Bitcoin transakcije

ESCROW/UGOVOR O NAMENSKOM DEPOZITU KOD DIGITALNIH TRANSAKCIJA

PAMETNI UGOVORI – POJAM, VRSTE, PREDNOSTI I NEDOSTACI

VAT/PDV NA BITCOIN/KRIPTO-VALUTNE TRANSAKCIJE U EU – SKATTEVERKET  V. DAVID HEDQVIST – STUDIJA SLUČAJA 4

ICO PROJEKTI – PRAVNA PRIRODA I REGULATIVA