Zakon o javnom informisanju i medijima precizno je definisao šta se može smatrati medijem, a šta ne. A glavni uslov da bi neka forma imala taj status je registracija u nadležnom registru medija koji vodi Agencija za privredne registre.

Zakonodavac zapravo ostavlja opciju vlasnicima internet portala da se, ukoliko žele, registruju kao mediji, i na taj način steknu odgovarajući status sa svim pravima i obavezama koje on nosi.

A ukoliko ne izvrše registraciju, ostaju van opsega primene Zakona o javnom informisanju i medijima (dalje u tekstu ZJIM).

Tako ovakav zakonski pristup ostavlja blogove, društvene mreže, kompanijske veb prezentacje i druge digitalne platforme preko kojih se emituju informacije, van režima medijske regulative, osim ako se njihovi vlasnici odluče za registraciju u skladu sa pomenutim zakonom. Od opredeljenja za registraciju medija ili odluke da se sadržaj emituje u drugoj formi, zavise prava i obaveze vlasnika odnosno izdavača.

Napred ćemo izneti najznačajnije pravne posledice registracije medija ili ostanka van dejstva ZJIM-a.


I  KORISTI KOJE MEDIJ IMA OD REGISTRACIJE:

  • Mogućnost zaštita izvora informacije, osim kada to zakon isključuje
  • Poseban režim krivično – pravne zaštite ličnog integriteta novinara
  • Posebni osnovi isključenja krivično – pravne odgovornosti
  • Olakšan pristup informacijama i akreditacijama
  • Pristup državnim fondovima i mogućnost konkurisanja za projekte u oblasti javnog informisanja radi ostvarivanja javnog interesa
  • Kraći rok zastarelosti za pokretanje sudskog postupka za naknadu štete
  • Teret dokazivanja krivice je na strani tužioca

 1. NOVINARI MEDIJA UŽIVAJU VIŠI STEPEN KRIVIČNO PRAVNE ZAŠTITE

Novinari registrovanog medija su pod povlaćenim režimom strožije krivično pravne zaštite svog integriteta. A primer takve krivično pravne zaštite ogleda se propisanom krivičom delu Ugrožavanje sigurnosti, iz člana 138 KZ RS.

U svom osnovnom obliku ovo krivično delo propisuje da ukoliko počinilac ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Međutim, kada neko ugrožava novinara zbog njegovog izveštavanja, učiniocu je zaprećena dosta strožija kazna nego u slučaju osnovnog oblika dela, i to od 6 meseci do 5 godina zatvora.

Pored represivnog uticaja, pooštrena odgovornost bi trebala da deluje i preventivno na potencijalnog počinioca i doprinese odvraćanju od namere da se izvrši radnja bića krivičnog dela.

2. POSEBNI OSNOVI ISKLJUČENJA KRIVIČNE ODGOVORNOSTI

S druge strane, novinari registrovanog medija u nekim slučajevima mogu biti i izuzeti od primene zakonskih odredbi kojima su zaprećena krivična dela, ukoliko se ispostavi da su dela učinjena prilikom novinarskog izveštavanja.

Tako, ukoliko novinar uvredi drugo lice, i time izvrši krivično delo Uvrede, iz člana 170 KZ RS, može izbeći odgovornost  ukoliko se iz načina izveštavanja ili drugih okolnosti  utvrdi da to nije učinio u nameru omalovažavanja.

Isto se odnosi i na krivičo delo iz člana 172, Iznošenje ličih i porodičnih prilika, ukoliko novinar dokaže istinitost iznetih tvrdnji ili čak ukoliko dokaže da je imao osnovan razlog da poveruje u istinitost onoga što je izneo ili proneo.

Takođe, ukoliko novinar registrovanog medija vršeći svoj novinarski poziv učini:

  • Krivično delo povrede ugleda Srbije iz člana 173, KZ RS,
  • Krivično delo Povrede ugleda zbog rasne, verske, nacionalne ili druge pripadnosti iz člana 174 KZ RS
  • Krivično delo Povrede ugleda strane države ili međunarodne organizacije, iz člana 175 KZ RS,

Može izbeći odgovornost ako se iz izveštavanja ili drugih dokaza utvrdi da to delo nije učinjeno namerno tj. sa željom da se izvrši omalovažavanje ili ako odgovorno lice uspe da dokaže da su njegove tvrdnje istinite odnosno da je imao osnovane razloge da veruje da su tekve informacije istinite.

3. MOGUĆNOST ZAŠTITE IZVORA INFORMACIJA

Prema ZJIM novinar nije dužan da otkrije izvor informacije, osim ukoliko se informacija odnosi na krivično delo za koje se može izreći zatvorska kazna u trajanju od najmanje 5 godina. To ostavlja novinaru registrovanog medija mogućnost zaštite identiteta svojih izvora informacija, koje pravo ne bi imao ukoliko medij za koga radi nije registrovan u skladu sa zakonom.

4. OLAKŠAN PRISTUP INFORMACIJAMA I DOBIJANJE AKREDITACIJA ZA PRISTUP DOGAĐAJIMA ZATVORENIM ZA JAVNOST

Organizatori raznih događaja omogućavaju registrovanim medijima akreditacie za izveštavanje i pristup sadržajima koji su zatvoreni za javnost. Takođe pristup javnim podacima lakši je ukoliko zahtev dolazi od medija za potrebe pravovremenog i istinitog informisanja javnosti.

5. PRISTUP DRŽAVNIM FONDOVIMA I MOGUĆNOST APLICIRANJA ZA PROJEKTE

Neregistrovani mediji ne mogu računati na ovu vrstu finanskije podrške države, autonomne pokrajine ili lokalne samouprave, koju omogućava ZJIM.

Takođe, pomenuti subjekti se ne mogu ni oglašavati kod neregistrovanih medija niti koristiti druge njihove usluge, pa se registracijom stiče mogućnost ostvarivanja i te vrste finansijskog benefita.

Mnogim medijima projektno finansiranje je najvažiji izvor prihoda bez kog tržišno ne bi morgli da opstanu niti ostvaruju svrhu informisanja javnosti.

6. KRAĆI ROK ZASTARELOSTI PRAVA NA POKRETANJE SUDSKOG POSTUPKA

Prema ZJIM, rok zastarelosti za pokretanje postupka za naknadu štete iznosi 6 meseci od dana objavljivanja informacija, a opšti režim po ZOO iznosi 3 godine od saznanja za štetu.

7. TERET DOKAZIVANJA KRIVICE JE NA STRANI TUŽIOCA

U sporovima po ZJIM, teret dokazivanja je na tužiocu, odnosno za novinara i urednika traži se dokazana krivica, odnosno nije dovoljno dokazati uzročno posledičnu vezu između štete i radnje tuženog.

Dok član 154 ZOO, navodi da ko drugome prouzrokuje štetu, dužan je nadoknaditi je, ukoliko se ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Naime, prema opštem režimu podreazumeva se da ako je šteta prouzrokovana radnjom tuženog, odnosno ako postoji uzoročno posledična veza između štete i radnje tuženog, krivica se pretpostavlja.


II  ODGOVORNOST I OBAVEZE NA STRANI REGISTROVANIH MEDIJA:

–              Šira građansko – pravna odgovornost urednika, novinara i izdavača

–              Obaveza pokazivanja dužne novinarske pažnje

–              Upis u nadležni registar kod APR-a

–              Obaveza postavljanja impresuma

1. ŠIRA GRAĐANSKO – PRAVNA ODGOVORNOST UREDNIKA, NOVINARA I IZDAVAČA

Prema članu 112. ZJIM, lice na koje se odnosi objavljena informacija, a zbog kog nezakonitog objavljivanja to lice trpi štetu, ima pravo na naknadu nematerijalne i materijalne štete, i to nezavisno od drugih sredstava zaštite koje tom licu stoje na raspolaganju. Što znači da pravo na naknadu štete ima i lice kome je objavljen odgovor na informaciju ili ispravka.

Novinar i urednik medija odgovaraju po principu DOKAZANE krivice, odnosno samo ako se dokaže da je šteta nastala njihovom krivicom, u ovom slučaju – nepažnjom. Izdavač medija odgovara po principu objektivne odgovornosti, bez obzira na krivicu.

Takođe, istim zakonom detaljno je regulisano šta se i pod kojim uslovima smatra informacijom čije je objavljivanje zabranjeno zakonom.

Pored prava na naknadu štete, ZJIM ostavlja mogućnost oštećenom da zahteva takođe i objavljivanje odgovora, ispravke informacije, kao i druge oblike zaštite koji uključuju deklerativno utvrđivanje da je određenim objavljivanjem  infomracije povređeno nečije subjektivno pravo, zatim zahtevanje propuštanja objavljivanja, predaju, uklanjanje ili uništenje objavljenog zapisa.

2. OBAVEZA POKAZIVANJA DUŽNE NOVINARSKE PAŽNJE

Prema ZJIM, novinar i urednik dužni su da s pažnjom primerenom okolnostima  pre objavljivanja informacije provere njeno poreklo, istinitost i potpunost.

Za odgovornost novinara odnosno urednika, u ovom slučaju dovoljno je ispunjenje obične nepažnje, kao stepena krivice koja se po zakonu zahteva.

Ovakvo rešenje otežava položaj novinara i urednika, koji bi prema opštem režimu Zakona o obligacionim odnosima odgovarali samo za – nameru, odnosno najviši stepen krivice, a za nepažnju samo izuzetno u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda propisanih članom 198. ZOO.

Utvrđivanje stepena novinarske pažnje, direktno zavisi od stepena povrede koja je prouzrokovana. Što je dobro koje se štiti vrednije i zaštićenije, to pažnje mora biti veća.

Na fotografiji – Via Margutta

Povezani članci:

Odgovor na informaciju (demanti) i ispravka informacije

Pojam medija 

Vodič kroz autorsko pravo za onlajn medije

Etika i pravo u novinarstvu